Bronhitis i upala pluća su dvije česte respiratorne bolesti koje često zbunjuju zbog sličnih simptoma, ali imaju različite uzroke, liječenje i posljedice. Bronhitis se javlja kada se bronhijalne cijevi, koje vode zrak u pluća, upale, najčešće zbog virusnih infekcija ili izlaganja iritantima poput duhanskog dima, zagađenja i kemikalija. Simptomi bronhitisa uključuju kašalj, otežano disanje, osjećaj težine u prsima, umor i ponekad povišenu temperaturu. Dok se većina slučajeva akutnog bronhitisa može liječiti kod kuće uz odmor i tekućinu, neki oblici mogu postati kronični, što dovodi do dugotrajnih problema s plućima.
S druge strane, upala pluća zahvaća pluća, točnije alveole, i može biti uzrokovana bakterijama, virusima ili gljivicama. Ova bolest obično dolazi s ozbiljnijim simptomima, kao što su visoka temperatura, bol u prsima, kašalj s gnojnim iskašljavanjem, otežano disanje i opća slabost. Upala pluća može biti teža, osobito kod starijih osoba i onih s oslabljenim imunološkim sustavom. Razlikovanje između ovih bolesti ključno je jer upala pluća često zahtijeva agresivnije liječenje, uključujući antibiotike ili hospitalizaciju. Pravovremeno prepoznavanje simptoma može značajno smanjiti rizik od komplikacija i ubrzati proces oporavka.
Uzroci bolesti
Bronhitis i upala pluća razlikuju se primarno po uzroku.
Bronhitis je često uzrokovan virusnim infekcijama, poput virusa prehlade ili gripe, koje napadaju bronhijalne cijevi. Iritansi kao što su dim cigareta, onečišćenje zraka ili prašina također mogu izazvati akutni ili kronični bronhitis. Kod kroničnog bronhitisa, glavni uzrok je dugotrajna izloženost iritantima, najčešće povezana s pušenjem.
Upala pluća, s druge strane, najčešće nastaje zbog bakterijske infekcije, pri čemu je najčešći uzročnik bakterija Streptococcus pneumoniae. Međutim, upala pluća može biti uzrokovana i virusima (poput virusa gripe ili SARS-CoV-2) ili gljivicama, osobito kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom. Razvoj bolesti često je povezan s prethodnom virusnom infekcijom koja oslabi pluća i olakša bakterijama prodor u alveole.
Za razliku od virusne upale pluća, koja se često liječi simptomatski i prolazi blaže, bakterijska upala pluća zahtijeva agresivnije liječenje, obično antibioticima. Ako se ne liječi pravodobno, može dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput sepse, apscesa pluća ili sindroma akutnog respiratornog distresa (ARDS). Upravo zbog toga je bakterijska upala pluća potencijalno opasnija i zahtijeva brzu medicinsku intervenciju.
Što zahvaća ova bolest?
Druga ključna razlika između bronhitisa i upale pluća odnosi se na lokaciju infekcije u dišnom sustavu.
Bronhitis prvenstveno zahvaća bronhijalne cijevi, tj. velike dišne puteve koji provode zrak iz dušnika u pluća. Kada su bronhijalne cijevi upaljene, dolazi do oticanja sluznice, što otežava protok zraka i izaziva kašalj s iskašljavanjem. Upala u bronhima može biti akutna, privremena reakcija na infekciju ili iritant, ili kronična, kao kod osoba s dugotrajnim izlaganjem štetnim tvarima poput dima cigareta.
Upala pluća zahvaća alveole – male zračne vrećice na krajevima bronhiola, gdje se odvija izmjena kisika i ugljikovog dioksida. Kada su alveole zaražene i ispunjene tekućinom ili gnojem, sposobnost pluća da apsorbiraju kisik značajno se smanjuje, što uzrokuje ozbiljnije simptome poput otežanog disanja, bolova u prsima i visoke temperature. Za razliku od bronhitisa, upala pluća često uključuje duboke dijelove pluća, što otežava disanje i može biti po život opasno, osobito kod osjetljivih skupina poput starijih osoba, djece ili osoba s oslabljenim imunološkim sustavom.