Angina pektoris je bolno stanje koje se manifestira kao nelagodnost, pritisak, stezanje ili bol u prsima. To je često simptom srčane bolesti, posebno koronarne arterijske bolesti, koja uzrokuje suženje ili blokadu krvnih žila koje opskrbljuju srce krvlju.
Glavni simptom angine pektoris je bol u prsima, koja se može osjećati kao pritisak, stiskanje ili peckanje. Ova bol može zračiti u ruke, ramena, vrat, čeljust ili leđa. Bol obično traje nekoliko minuta i može se javiti tijekom fizičke aktivnosti ili stresa, ali se može smiriti odmorom ili lijekovima.
Angina pektoris obično nastaje kada srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika bogate krvi. To se može dogoditi zbog suženja ili blokade koronarnih arterija, što ograničava dotok krvi u srce. Uobičajeni uzroci su ateroskleroza, koja uzrokuje nakupljanje plaka na stijenkama arterija, ili spastični grčevi arterija.
Postoje različite vrste angine pektoris, uključujući stabilnu anginu, nestabilnu anginu i variantnu (Prinzmetalovu) anginu. Stabilna angina se obično javlja tijekom fizičke aktivnosti i smiruje se odmorom ili lijekovima. Nestabilna angina je ozbiljniji oblik koji se može pojaviti čak i u mirovanju i može biti znak približavanja srčanog udara. Variantna angina je rijedak oblik koji se obično javlja u mirovanju zbog spazma koronarnih arterija
Dijagnostički testovi za potvrđivanje simptoma angine pektoris: Identifikacija srčanih problema
Angina pektoris, stanje koje karakterizira bol, pritisak ili nelagoda u prsima, zahtijeva odgovarajuću dijagnozu kako bi se identificirali srčani problemi i odredilo optimalno liječenje. Dijagnostički testovi igraju ključnu ulogu u potvrđivanju simptoma angine pektoris i procjeni ozbiljnosti srčanih problema.
- Elektrokardiogram (EKG):
Elektrokardiogram (EKG) je jedan od osnovnih dijagnostičkih testova koji se koristi za procjenu srčane aktivnosti. EKG mjeri električnu aktivnost srca i može otkriti promjene koje ukazuju na smanjen protok krvi u srčani mišić, što može biti znak koronarne arterijske bolesti.
- Test opterećenja (Stres Test):
Test opterećenja, ili stres test, provodi se tijekom fizičke aktivnosti kako bi se procijenila funkcija srca pod opterećenjem. Pacijent vježba na traci za trčanje ili vozi stacionarni bicikl dok se prate EKG i krvni tlak. Promjene u elektrokardiogramu tijekom stresa mogu ukazivati na koronarnu arterijsku bolest.
- Testovi krvi:
Testovi krvi, poput mjerena razine kreatin kinaze (CK) i troponina, mogu se koristiti za procjenu oštećenja srčanog mišića. Povećane razine ovih enzima mogu ukazivati na srčani udar ili druge srčane probleme.
- Ehokardiografija:
Ehokardiografija je ultrazvučni test koji se koristi za procjenu strukture i funkcije srca. Ovaj test može otkriti abnormalnosti srčanih zalistaka, promjene u srčanoj funkciji i druge probleme koji mogu doprinijeti angini pektoris.
- Koronarna angiografija:
Koronarna angiografija je invazivni postupak koji se koristi za izravno vizualiziranje koronarnih arterija. Kontrastno sredstvo se injektira u koronarne arterije, a zatim se koristi rendgensko snimanje kako bi se procijenilo prisustvo suženja ili blokade arterija.
- CT ili MRI Angiografija:
Računalizirana tomografija (CT) ili magnetska rezonancija (MRI) angiografija može se koristiti za detaljnije prikazivanje koronarnih arterija i identificiranje suženja ili blokada koje mogu uzrokovati simptome angine pektoris.
Ukratko, dijagnostički testovi igraju ključnu ulogu u potvrđivanju simptoma angine pektoris i identifikaciji srčanih problema. Pravovremena dijagnoza omogućuje odgovarajuće liječenje i upravljanje ovim stanjem kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije srčanih bolesti.